Specifičnost Deliblatske peščare je njena šumo-stepska vegetacija, mozaično raspoređena na izraženom dinskom reljefu, koja je jedinstvena u Panonskoj niziji.
Biljni svet Deliblatske peščare karakterišu: peščarske, stepske, šumske, močvarne i vodene zajednice. Od blizu 1000 biljnih vrsta koje ih grade, najkarekterističnije su biljke stepskih staništa: banatski božur, stepski božur, šerpet, bademić i dr. Kleka je jedini samonikli četinar, dok u malobrojnim autohtonim šumama dominiraju virgilijski hrast, lužnjak i bela lipa. Više od polovine površine Deliblatske peščare danas obrastaju sađene šume bagrema, crnog i belog bora.
Šumska vegetacija
Najznačajniji lokaliteti centralne Peščare: Rošijana i Crni vrh, zaštićeni su 1912. godine kao Prirodni spomenici. Predstavljaju predeone celine očuvanih iskonskih karakterističnih elemenata sukcesije vegetacije Deliblatske peščare. Šumske zajednice Rhamno – Quercetum virgilianae, na sušnijim staništima, Quercus virgiliana – virgilijskog hrasta sa Tilia tomentosa – lipom i grupama Populus sp. – topola, u mozaičnom rasporedu sa formacijama mešovitog žbunja: Cotinus coggygria – ruja, Crataegus monogyna – gloga i Juniperus communis – kleke i travnim zajednicama Chrysopogonetum pannonicum – đipovine i Festuceto-Potentilletum arenariae – vijuka, predstavljaju poslednje ostatke autohtone vegetacije Panonske nizije. Najznačajnije biljne vrste su zaštićene prirodne retkosti: Fritillaria degeniana – kockavica, Anemone silvestris – ovčije runo kao i sve vrste orhideja Orchis sp.. Geranium sanguineum – zdravac je osobena vrsta zajednica rubova šuma.
Stepska vegetacija
U središtu nekadašnjih pašnjaka Deliblatske peščare, između Devojačkog bunara i Rošijane, nalazi se lokalitet Korn. Stepsku vegetaciju ovoga područja, koja je nastala i održava se ispašom i kosidbom, predstavlja zajednica Festuceto-Potentilletum arenariae – vijuka. Nastanjuju je zaštićene vrste: Pulsatilla vulgaris subsp. grandis – velika sasa, Paeonia tenuifolia – stepski božur, Rindera umbellate – šerpet i Colchicum arenarium – mrazovac. U blizini se nalazi jedino mikro stanište Paeonia officinalis ssp. banatica – banatskog božura u Srbiji.
Veći deo površine Zagajičkih brda prekrivaju stepske travne zajednice Festuceto-Potentilletum arenariae – vijuka i Botriochloeto-Euphorbiaetum glareosae – oštrice. Posebnu florističku vrednost daju guste populacije Adonis vernalis – gorocveta. Floru odlikuje zajedničko prisustvo stepskih i šumskih vrsta, koje grade niz prelaza od stepske ka šumskoj vegetaciji. Šumska zajednica Querceto-Tilietum tomentosae staphylletosum pinnatae – hrasta i lipe sa klokočikom, na lokaloitetu Dumača, predstavlja poslednje ostatke šumo-stepskih zajednica na lesu, južnog dela Panonske nizije.
Močvarna vegetacija
Lokaliteti Deliblatske peščare u blizini Dunava: pašnjaci priobalja: Advokatske livade i Stevanova ravnica, plićaci: Đurica, Labudovo okno i Dubovački rit i ade Čibuklija i Žilova, predstavljaju ostatke očuvanih zajednica stepa, šuma vrba i topola, močvara i voda južne Panonije. Izuzetno florističko bogatstvo odlikuju prirodne retkosti: Nymphaea alba – beli i Nuphar luteum – žuti lokvanj, Trapa natans – vodeni orašak, uz karakteristične vrste zajednica Molinietum caeruleae – beskoljenke i Salicetum rosmarinifoliae – ruzmarinolisne vrbe.
Pogledajte i foto galeriju flore i vegetacije